Znam. I ne znam.
Kad je moj sin bio jedinac, oči s njega nismo skidali.
Nisam mogla zamisliti veće ljubavi. Stvorili biće koje volimo više od sebe.
Kad se rodio drugi sin, shvatili.
Svako se dijete jednako voli.
Sad znam da bi bilo isto i da ih je pet.
Svako u svoj dio srca.
Danas, Ivan na ručku. Zagrljaj majci na vratima. Odavno nije bio. Meni je i pet dana puno. Ovako, nasuprot mene za stolom, moj posebni gost, a u svoju kuću došao. Jedem i ja, al sve njega gledam. Najradije bih onu kašiku ostavila, pa jela kad ode, samo da ne propustim koju riječ i pokret. Ljubav ista. Ogromna. Nekako mi je smršavio. Blijed je, ili mi se čini?
,, Je l ti fino, sine? ,,
,, Odlično je! ,,
Primičem sve njegovom tanjuru. Nutkam.
Punim zdjelice da nosi i kući. Uvijek mi se čini da sam još nešto zaboravila.
,, Dosta je!,,
,,Neka, još malo, biće za oboje.,,
I koliko god čovjek shvatio da život ide dalje, da oni , hvala bogu, imaju svoje živote. I koliko god sve to razumjela, zatreperi sve u meni kad nazovu, kad dođu.
Brige moje i moje radosti. Ljubavi moje najveće!
.....ali, vratimo se kuhanju.
Sezona šljiva, pa ih kupujem stalno. Ako se danas ne pojedu, sutra već mekane. Šta s njima?
Pa, kolač!
Već sam pisala o istom kolaču s jabukama. U ovom je kg pošećerenih, očišćenih šljiva, onako po svojoj želji, pa stavljenih u šerpu da sa kratko prodinstaju. Za to vrijeme očistim oko kilogram jabuka i nasjeckam ih na kockice, kao pola kocke šećera. I njih na šljive. Malo okrenem da se sjedine.
Na to 3 kašike griza da pokupi sok. Promiješam i ostavim na hlađenje.
Uključim rernu na 200 C.
Izmiksam 2 jaja, 2 čaše od 2 dcl šećera, 2 mlijeka, 4 brašna s praškom za pecivo i 1 čaša ulja.
Veliku tepsiju od rerne lagano nauljim, pospem brašnom i izlijem pola smjese.
Pečem 10 minuta. Tada nanesem fil, svuda ravnomijerno, pa izlijem ostatak smjese. Neka se peče još 20 minuta.
Na gotov kolač šećer u prahu!
Ovo je najjeftiniji kolač na svijetu.
Ako se odlučite na pripremu, u slast vam bilo!
Nema komentara:
Objavi komentar